Poštovani posjetioci,

u našoj novoj rubrici „Pitanja i odgovori“ pruža Vam se prilika da dobijete više informacija o Udruženju „Naša Jugoslavija“, Savezu Jugoslavena i Klubovima Jugoslavena. Vaša pitanja i odgovore na njih ovdje ćemo predstaviti javnosti. Javite se na našu adresu:

Zašto se Udruženje zove "Naša Jugoslavija"?
Udruženje „Naša Jugoslavija“ se zalaže za očuvanje i isticanje svih pozitivnih vrijednosti koje su krasile vrijeme zajedničkog života u nekadašnjoj SFRJ – besplatno obrazovanje, zdravstvena i socijalna sigurnost i zaštita dostupna svima, prava radnika... Kvalitete koje su u Jugoslaviji živjele i koje smo svi uživali, koje su bile zajedničke – NAŠE!

Koje tekovine SFRJ želite promovisati?
Uz vrijednosti koje su navedene svakako su tu i jednakost, ravnopravnost, zajedništvo, visoke moralne vrijednosti, kao i osjećaj ljudskog dostojanstva.
Priznavanje prava na nacionalnost Jugoslaven.

Da li je vaš cilj osnivanje neke nove Jugoslavije?
To nije naš cilj, iako nas određene strukture žele predstaviti u tom svjetlu.
Mi smo vanpolitička, nestranačka i nekonfesionalna organizacija, koja se želi baviti društvenim odnosima, a ne mijenjanjem političke slike bilo koje od novonastalih država na području nekadašnje SFRJ.

Kakav odnos imate prema pojmu Jugonostalgičar?
Nostalgija (čežnja za nečim lijepim, pozitivnim) je lična stvar svakog pojedinca, a ista stvar je i sa Jugonostalgijom. Svako ima pravo da se prisjeća nečega lijepog iz sopstvenog života i u tome nema ništa loše. Pojam Jugonostalgičara se danas nepravedno prikazuje u isključivo negativnom svjetlu.

Što za vas znači jugoslavenska zastava?
Simbol mira, međuljudske suradnje i poštovanja među narodima. Simbol zajedničke borbe za slobodu i otpora okupatoru.

Da li biti član Udruženja, znači biti komunista?
Biti članom Udruženja "Naša Jugoslavija" ne znači biti komunista. Članovi Udruženja prihvataju, primjenjuju i šire osnove dobrih međuljudskih odnosa – ravnopravnost, jednakost, zajedništvo.

Jugoslaveni=Komunjare. Šta mislite o tome?
Stava smo da se riječ „komunjara“ odnosi na one članove Saveza Komunista koji su bili članovi po ličnom interesu, a ne po svom uvjerenju. Oni su uništili Jugoslaviju. Ti isti ljudi su postali članovi kasnijih političkih stranaka radi sopstvenih interesa, a sada uništavaju i sve novonastale države. S obzirom na tu činjenicu neozbiljno je Jugoslavene poistovjećivati sa njima (komunjarama).

Da li su Jugoslaveni komunisti?
Komunista ima među Amerikancima, Brazilcima, Njemcima, Italijanima, Hrvatima, Srbima... Biti pristalica ideje komunizma ne znači automatski biti pripadnik ove ili one nacionalnosti – i obrnuto. I među Jugoslavenima ima komunista. Međutim, to je, privatna stvar svakog pojedinca. Generalizacija je, naravno, nesuvisla, jer bi se moglo tvrditi da su svi Njemci nacisti, svi Italijani fašisti i tako u nedogled.

Da li smatrate da je Jugoslavija moguća?
Zašto ne bi bila moguća? Nastajanje ili razbijanje neke države zavisi od cjelokupnih unutrašnjih i međunarodnih odnosa. Takav je slučaj sa svim državama na svijetu, pa i sa Jugoslavijom.

Jugoslavija je bila umjetna tvorevina koja nije imala nikakve šanse za opstanak?
Da li na svijetu postoji makar jedna država koja nije umjetna tvorevina? Osim toga država nije predmet koji stvara pojedinac prema svom nahođenju – državu stvaraju ljudi ujedinjenim snagama s težnjom da ostvare zajednički cilj. Tako je i sa Jugoslavijom, koja je nastala kao težnja njenih naroda da žive u zajedničkoj državi. Ideja se rodila još u 19. vijeku, kada niti jedna današnja država nastala na području nekadašnje SFRJ nije postojala u svom sadašnjem obliku.

Da li i dalje imate namjere razvijati jugoslavenska obilježja?
Udruženje "Naša Jugoslavija" ne upotrebljava jugoslavensku simboliku. Istovremeno se ne ustručavamo stati uz jugoslavenskih obilježja.

Zar nam Jugoslavija nije nanijela dovoljno nevolja?
Svaka država nanosi nevolje nekome i to nije razlog da ona postoji ili ne. Pitanje je da li se u prvi plan stavljaju nevolje pojedinaca ili nevolje društva uopšte. Nekadašnjoj SFRJ se može predbaciti nanošenje nevolja pojedincima, ali nikako društva u cjelini. Da je to tako dovoljno je pogledati stanje u novonastalim državama.

Kakav je vaš odnos prema Titu?
Za Udruženje „Naša Jugoslavija“ je Josip Broz Tito isključivo pozitivna istorijska ličnost.

Vaši članovi posjećuju Kumrovec, Kuću cvijeća... Da li gradite kult ličnosti?
Ne, kult ličnosti u slučaju J. B. Tita grade upravo njegovi protivnici.

Vaši članovi posjećuju i obilježja iz NOB-a, Sutjesku, Neretvu... Kakav je vaš odnos prema spomenicima iz II svjetskog rata?
Spomenici iz II svjetskog rata imaju zadatak očuvanja sjećanja na strahote koje su zadesile naše narode, a sa ciljem da se one ne zaborave i ne ponove. Nažalost neki povjesničari nisu naučili povijest. Jugoslavija je bila od samog početka na strani antifašističke borbe. Iako mala po teritoriju, bila je rame uz rame sa velikim zemljama kao Engleskom, Francuskom, pa i SAD i nekadašnjimg SSSR-om. Svi su ti spomenici simboli jedne velike pobjede koju je Jugoslavija izvojevala zajedničkim snagama svih njenih naroda.

Kakav je vaš odnos prema samoupravljanju?
Pozitivan. Samoupravljanje je najbolja stvar koja se radniku mogla dogoditi. Nikada u povijesti radnik nije bio u mogućnosti raspolagati rezultatima svoga rada.

Kakav je vaš odnos prema socijalizmu?
Prema definiciji socijalizam se zasniva na podruštvljavanju sredstava za proizvodnju. Tim sredstvima treba da upravljaju neposredni proizvođači – radnici. S obzirom da se Udruženje „Naša Jugoslavija“ zalaže za prava radnika lako je zaključiti da je naš odnos prema socijalizmu pozitivan.

Što mislite o današnjem školstvu?
Današnje školstvo razvija ljude koji će biti lojalni vlasniku, kapitalisti. Nivo općeg obrazovanja je danas pao na nivo s početka 20 stoljeća. Djeca ne poznaju svoju povijest, svoju okolinu, opštedruštvene odnose. Jedino čemu se uče je poslušnost i strah od nasilja i gubtka egzistencije (posla). Pored toga finansijski troškovi školovanja onemogućavaju podjednak tretman svima.

Kakav je vaš odnos prema EU? Zašto?
Mišljenja smo da o ulasku svake države u EU mora biti proveden referendum. Nismo sigurni da bi u tom slučaju EU imala ovoliko članica.

Kako razmišljate o pitanju religije uopšte?
Religioznost je privatna stvar svakog pojedinca. Sve napredne države su sekularne i u tim državama religija nema velikog utjecaja na politiku.

Kakav je vaš odnos prema Crkvi?
Crkva treba ostati u svojim religioznim okvirima. Ona se ne treba miješati u državne poslove i voditi politiku.

Da li Udruženje teži ka evropskoj integraciji? Zašto?
Ka evropskoj integraciji svakako, ali pod uvjetima ravnopravnosti u svakom pogledu.

Koja su prava i obaveze članova Udruženja?
Prava i obaveze članova Udruženja su regulirane Statutom Udruženja i Kodeksom ponašanja.

Kako ste došli na ideju u Zagrebu, u nedjelju 21.03, na prvi dan proljeća, osnovati Savez Jugoslavena?
Proljeće donosi osjećaj ljubavi, sreće, prijateljstva. To je jezik kojim govore jugoslaveni. Zagreb je izabran slučajno.

Tko se odazvao skupu?
Skup nije javno sazvan. Odazvali su se ljudi koje smo pozvali.

Koji je cilj Saveza Jugoslavena?
Zalažemo se za priznavanje prava na nacionalnost Jugoslaven.

Šta je za vas narod?
Zajednica ljudi formirana na bazi zajedničkih osobitosti.

Kako želite probuditi svijest o Jugoslavenstvu?
Svijest o Jugoslavenstvu se ne može probuditi – ona postoji ili ne postoji. S obzirom na činjenicu da je Jugoslavenstvo na prostorima nekadašnje SFRJ prisutno još od početka 19. vijeka može se sa priličnom sigurnošću tvrditi da svijest o njemu postoji.

Kako želite kod mladih probuditi svijest o Jugoslavenstvu?
Svi mladi ljudi koji žive na području nekadašnje SFRJ ili su na bilo koji način vezani za taj region imaju određena predznanja o Jugoslavenstvu. Neki od njih ovu tematiku prate sa većom, a neki sa manjom pažnjom i interesom. Prvi dodiri dešavaju se, svakako, u okvirima porodice. Vremenom mladi ljudi stiču sopstvena iskustva i stvaraju sliku o tome, a naš zadatak je kroz razgovore, edukaciju, insistiranje na istinitom prikazivanju događaja iz naše novije ili starije istorije, te na sopstvenim primjerima pokazati šta Jugoslavenstvo zapravo znači.

Koliko, po vašoj procjeni, ima Jugoslavena danas?
Više nego li današnji političari i javnost žele i hoće priznati. Mnogi od njih se, iz raznih (razumljivih) razloga, nisu u mogućnosti izjasniti kao Jugoslaveni. Također mnogi od njih trenutno žive širom svijeta sa željom da se vrate. Prema podacima iz 91. godine bilo je oko milion Jugoslavena. Mišljenja smo da je njihov broj danas znatno veći. Bilo bi zanimljivo saznati koliko se ljudi na popisima stanovništva danas još izjašnjava kao Jugoslaven, iako ta kategorija statistički nije obuhvaćena.

Zar ne vidite da Jugoslavije više nema, prema tome ne može biti niti Jugoslavenstva.
Pitanje nacije nije vezano za državu. Postoje narodi koji nemaju državu. Jugoslavenstvo nije rođeno sa Jugoslavijom. Ono ne može niti nestati razbijanjem Jugoslavije.

Da li želite (imate li namjeru) kod državnih organa zatražiti i financijsku pomoć za vaše aktivnosti?
Toliko koliko i druge nacionalnosti to pravo ostvaruju. Odnosno samo onoliko koliko nam to države svojim zakonima dozvoljavaju.

Tražite jugoslavenstvo u vrijeme kada ga nitko ne želi. Tito ga nije uspio ostvariti, kako vi sada to želite uvesti?
Mišljenja smo da je Jugoslavenstvo sada potrebnije više nego ikada prije. Od 1991. godine na ovamo je posijano previše mržnje na ovim balkanskim prostorima. Tu mržnju samo Jugoslavenstvo može iskorijeniti.

Zar Jugoslavenstvo u ovo vrijeme nije utopija?
Ne. Svaka ideja u svom začetku predstavlja određeni vid utopije. U početku su let na mjesec ili transplantacija srca bili utopija.

Kako će na Jugoslavenstvo gledati Evropa?
Pozitivno.

Da li mislite da će Jugoslavenstvo naići na pristalice u Hrvatskoj?
Jugoslavenstvo je uvijek imalo pristalice u svakoj od novonastalih država na području nekadašnje SFRJ, pa i u Hrvatskoj.

Kako Savez Jugoslavena gleda na ponašanje naroda koji žive na području nekadašnje SFRJ po pitanju Jugoslavenstva?
Slovenija je iz dogovorenog rata izašla kako najmanje oštećena. Stoga je i njena politika više-manje ravnodušna prema pitanju Jugoslavenstva. Na njih se ne vrši nikakav pritisak. Evropa ih je prihvatila. Običan narod živi relativno dobro, pa se ne žali. Ali svejedno žali za Jugoslavijom.
Hrvatska je jedina zemlja nekadašnje SFRJ koja je priznala da je radila na razbijanju SFRJ. Iako je sa hrvatskog teritorija potekla ideja o Jugoslavenstvu, iako je sa hrvatskog teritorija potekla ideja o Jugoslavenskom jeziku, sada sve zaboravljaju. Hrvatski narod nije zaboravio Jugoslaviju.
Bosna i Hercegovina - za nju je to najbolje rješenje, velikom večinom su ZA, pogotovu bošnjačko stanovništvo.
Crna Gora - ukoliko bi neko drugi to pokrenuo, odmah bi se priključili.
Srbija je predstavljena kao agresor. Da li je to zaista bilo tako, zašto i pod kojim uvjetima? Na Jugoslavenstvo se u Srbiji gleda uglavnom pozitivno.
Makedonija je država koja je geografski odcijepljena od Evrope. Pored toga svatko je želi. Njena jedina šansa je Jugoslavenstvo.
Kosovo još nije shvatilo situaciju u kojoj se nalazi. Daleko od Evrope. Nadamo se da će brzo shvatiti da je Jugoslavenstvo za njih jedina šansa i mogućnost.

Što želite postići sa Savezom Jugoslavena?
Ravnopravnost za sve one koji se osjaćaju Jugoslavenima, a nije im dozvoljeno da se tako javno izjasne. Svaki čovjek ima pravo da se izjašnjava prema svom osjećaju pripadnosti, pa tako i Jugoslaveni.

Da li smatrate da je Josip Juraj Strossmayer bio Jugoslaven?
On je prije svega bio vjernik i političar.

Kako se odnosite prema drugim narodima?
Nama su svi narodi i narodnosti isti. Tu ne pravimo nikakvu razliku. Prema svima se odnosimo kao prema ravnopravnim sugovornicima.

Kako se, kao Jugoslaveni, odnosite prema državama koje su nastale raspadom predhodne države?
Tu ne postoji razlika.

Da li smatrate da Jugoslavenstvo ima budućnost?
U svakom slučaju.